Ujević Evelini Rudan, Krleža Rogiću Nehajevu

Unatoč početku ljeta, kad se uobičajeno smanjuje intenzitet svih aktivnosti, Društvo hrvatskih književnika brojnim je događajima obilježilo prve dane srpnja. Petog srpnja, na 130. rođendan Tina Ujevića 41. put dodijeljena je nagrada koja nosi njegovo ime. U konkurenciji od čak 83 naslova koji govore o bogatoj, ali i kvalitetnoj pjesničkoj produkciji, prosudbeno povjerenstvo (Božica Brkan, predsjednica, Dunja Detoni Dujmić i Ivan Rogić Nehajev) jednoglasno je odlučilo da se Nagrada Tin Ujević za 2021. dodijeli Evelini Rudan za zbirku pjesama Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove) (Fraktura, Zagreb, 2020).

Zbirka pjesama Smiljko i ja si mahnemo donijela je Evelini Rudan brojne nagrade

Riječ je o zbirci koja je obilježila pjesničku godinu, a osim izvrsne recepcije kod kritike i publike, prethodno je osvojila Nagradu Fran Galović, Nagradu HAZU te Nagradu Ivan Goran Kovačić. Obrazlažući odluku povjerenstva Božica Brkan istaknula je da „u knjizi Rudanove sjećanje djeluje kao nevidljivi autor različitih mikroatlasa, u rasponu od istarskih ploča do zagrebačkih fakultetskih susjedstava, sredozemnih modrina do njujorških usputnica…“ te da „među raznolikim pjesničkim uporabama (a i zlouporabama) sjećanja tekst Eveline Rudan djeluje kao svojevrsni podsjetnik na sve ono što priječi klizanje sjećanja u banalnost“. Nagradu su laureatkinji uručili predsjednik DHK Zlatko Krilić i gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg, kao predstavnici organizatora najvažnije hrvatske pjesničke nagrade, koju su proteklih desetljeća dobili autori poput Slavka Mihalića, Dragutina Tadijanovića i Vesne Parun.

Dva dana poslije, 7. srpnja, na rođendan drugoga velikana hrvatske književnosti, Miroslava Krleže, predstavnici DHK – predsjednik Zlatko Krilić, predsjednik odbora Fonda Miroslav Krleža Ivica Matičević i ovogodišnji dobitnik nagrade položili su vijenac i svijeću na Krležin mirogojski grob. Nakon toga u prostorijama DHK-a dodijeljene su bijenalne nagrade Fonda Miroslav Krleža, koje se dodjeljuju iz piščeve ostavštine. Nagrada Fonda Miroslav Krleža koja se sastoji od diplome i iznosa od 50.000 kuna pripala je Ivanu Rogiću Nehajevu za zbirku pjesama Rapave kajde u izdanju Matice hrvatske, dok je Povelja Fonda Miroslav Krleža postumno pripala glumcu i redatelju Saši Anočiću. 

Nagrađena knjiga u izdanju MH

U obrazloženju nagrada Matičević je rekao da je „Rogićeva začudna imaginativnost poticajna mjera za spasenje čovjekova tijela i duha. Kako sada, tako i prije… jer ovu nagradu odbor Fonda ne daje samo za aktualnu autorovu kajdanku i razdoblje 2019–2020. nego i za cijeli autorov opus, za sve pjesničke zapise o razlomljenim uvidima u cjelinu stvarnosti, za Rogićevu bogatu i rijetku jezičnu rapavost i suvereno osvajanje kajdi kao prostora umjetničke slobode. Upravo za ono o čemu je toliko pisao i čemu se nadao i Miroslav Krleža.“

U obrazloženju Povelje dodijeljene Saši Anočiću akademik Boris Senker naveo je da se ona dodjeljuje „za autorski rad na predstavi Kiklop Gradskoga dramskog kazališta Gavella, ostvarenoj prema romanu Ranka Marinkovića. Premijera Kiklopa održana je 22. veljače 2019, točno na Marinkovićev rođendan, a Saša Anočić bio je adaptator njegova romana te redatelj i scenograf izvrsnog uprizorenja koje je na svakoj izvedbi, sve do privremenog prekida izazvana pandemijom i potresom, punilo gledalište pripadnicima svih naraštaja te gotovo tri i pol sata jednakim intenzitetom privlačilo i održavalo njihovu pozornost, a najboljom su je predstavom u cjelini u godini 2019. proglasili i žiri za dramu Nagrade hrvatskog glumišta i ocjenjivački sud 30. Marulićevih dana u Splitu, a Grand prix također za najbolju predstavu u cjelini dobila je i na 36. Susretima kazališta Bosne i Hercegovine“. Na početku skupa prisutne je pozdravio predsjednik DHK-a Zlatko Krilić, a dijelove iz Krležina djela čitao je Darko Milas.

Na Krležin rođendan počela je i manifestacija Krleža i Duga Rijeka koju u Koprivnici i Dugoj Rijeci organiziraju Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i Artikulacije, otvorena monodramom Ni med cvetjem ni pravice u izvedbi Adama Končića s glazbenom pratnjom Olivera Beloševića. Manifestacija je nastavljena 10. srpnja, u Muzeju grada Koprivnice, gdje je predavanje Krležin Gvozd 23 imao viši kustos Dražen Ernečić. Nakon predavanja gosti i publika autobusom su se otputili u Dugu Rijeku, u kojoj je Krleža pisao nikad objavljen roman Zeleni barjak, iz kojeg je pak nastala drama Vučjak. U izvornom ambijentu, nakon neformalnog razgovora o Krležinim lokalitetima, o Krleži su iz različitih očišta govorili Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mario Kolar s Filozofskog fakulteta u Rijeci i Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva.

Na Krležin rođendan proglašeni su i pobjednici natječaja Prema suncu za najbolji haiku, koji su ususret Olimpijskim igrama u Tokiju zajednički raspisali Hrvatski olimpijski odbor, DHK i Veleposlanstvo Japana u Zagrebu. Na natječaj se prijavilo 319 autora, a stručno povjerenstvo u sastavu Drago Štambuk (predsjednik), Nikola Đuretić i Yutaro Nishida najboljim je proglasio trostih Enesa Kiševića.

Druga nagrada pripala je Ivanu Ivančanu, a treća Tomislavu Maretiću. Na svečanoj dodjeli u hotelu Westin prisutne su pozdravili predsjednik DHK-a Zlatko Krilić, predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i japanska veleposlanica u Hrvatskoj Misako Kaji. Pohvaljene pjesme čitao je Dragan Despot, a program su glazbom obogatili operna pjevačica Marija Vidović te djevojčica Jana Sienna Mikić, koja je otpjevala jednu pjesmu na japanskom jeziku.